Neophodno je da budemo percipirani kao sigurna i epidemiološki bezbjedna destinacija. Koja destinacija će biti ,,sigurnija“, zavisiće od komunikacione strategije i alociranog budžeta za oglašavanje. Za zemlju kao što je Crna Gora, čiji je budžet znatno manji od drugih mediteranskih destinacija, prilika leži u kreativnosti i domišljatosti – poručuje Golubović
Ideju kovid pasoša nije usvojila Evropska unija. Za njihovo eventualno uvođenje biće potrebno da se odgovori na niz pitanja – od toga koliko traje imunitet nakon vakcinacije do toga koja će pravila važiti za one koji su vakcinisani vakcinama koje nije odobrila Evropska agencija za ljekove. Cilj je i da aplikacija CommonPass, smart zdravstveni kartoni, koja se već testira na nekim od najvećih aerodroma na svijetu, bude prihvaćena na svim svjetskim aerodromima.
Mišljenja
Turistički poslenici sa kojima smo razgovarali, međutim, misle da bi kovid pasoši ipak stimulisali međunarodna putovanja, a konkretno za našu državu to bi značilo potencijalno veći broj inostranih turista. Drugi, međutim, smatraju da bi to bila povreda ljudskih prava jer neki turisti neće da se vakcinišu i time ne mogu ni da putuju. Smatraju i da će ova godina biti bolja od prošle, ali da se još ništa ne zna jer su mnoge zemlje još ,,zaključane“, a imunizacija u zemljama ide sporo.
Kako je Pobjedi kazao direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović, ukoliko nauka dokaže da vakcinisane osobe ne mogu da budu prenosioci virusa, uvođenje kovid pasoša trebalo bi ponovo razmotriti.
– Da ne bude zabune, kovid pasoši ne bi trebali da budu uslov za putovanje – pojašnjava Golubović dodajući da se globalni turizam zahvaljujući pandemiji kovida-19 vratio na nivo od prije 30 godina, s preko milijardu dolazaka manje i gubicima od oko 1,1 biliona američkih dolara u međunarodnim prihodima od turizma u odnosu na 2019. i da treba razmotriti sve opcije da se turizam spasi.
– Kovid pasoši kao ideja su se pojavili još u samom početku, prilikom pojave virusa. Pitanje kovid pasoša je s dolaskom vakcine bilo ponovo aktuelizovano, a njegovo definitivno uvođenje bi stimulisalo i pozitivno uticalo na oporavak sektora putovanja, a samim tim i na turističku industriju. Danas već postoje određeni pokušaji kreiranja kovid pasoša u vidu mobilnih aplikacija – CommonPass, Travel Pass – objašnjava Golubović.
Svjetska zdravstvena organizacija, podsjeća on, objavila je kako ne preporučuje izdavanje kovid pasoša za osobe koje su preboljele kovid-19 za potrebe ulaska u neku državu kao ni brze testove.
– Nadam se da će Evropska unija ponovo razmotriti ideju kovid pasoša, ukoliko se dokaže da vakcinisane osobe ne mogu da budu prenosioci virusa. Kovid pasoši bi svakako stimulisali međunarodna putovanja, a konkretno za našu državu to bi značilo potencijalno veći broj inostranih turista i brži oporavak ekonomije koja je u prethodnoj godini žestoko pogođena – tvrdi Golubović.Po njegovom mišljenju, ova godina je za našu državu krenula pozitivno u smislu turističkih kretanja.
– Vremenski uslovi su nam naklonjeni, što koriste zimski ski- centri i bilježe jako dobru posjećenost. Sjetićemo se da je prošla zimska sezona zahvaljujući nedostatku snijega bila izuzetno loša. Istina, u pitanju su dominantno domaći gosti, ali i domaća turistička kretanja stimulativno djeluju na ekonomiju. Otvaranje granica Crne Gore bez uslova za ulazak u zemlju svakako je podstaklo i dolazak turista iz inostranstva, najviše regiona – kazao je Golubović.
Da bismo u narednom periodu, prvenstveno misli na ljetnju turističku sezonu, privukli i turiste iz drugih zemalja, a ne samo iz regiona iz kojeg tradicionalno zbog blizine postoji interesovanje, neophodno je, po njegovom mišljenju, da budemo percipirani kao sigurna i epidemiološki bezbjedna destinacija.
– Očekivanja su da će putnici znatno pažljivije birati destinaciju za odmor, a glavni motiv izbora biće upravo sigurnost. Koja destinacija će biti ,,sigurnija“ u percepciji potencijalnog turiste, zavisiće od komunikacione strategije i alociranog budžeta za oglašavanje. Za zemlju kao što je Crna Gora, čiji je budžet znatno manji od drugih mediteranskih destinacija, prilika leži u kreativnosti i domišljatosti da se na drugačiji, atraktivniji način pokaže da smo ,,sigurniji“ od konkurencije – tvrdi Golubović.
On je optimističan u tom smislu i vjeruje da ćemo 2021. godinu završiti sa veoma uspješnim rezultatima u pogledu turizma.
Prof. dr Vasilije Kostić sa Fakulteta za menadžment Herceg Novi smatra da bi uvođenje kovid pasoša u stvari značilo obaveznu vakcinaciju, što bi direktno ograničavalo ljudska prava.
– Svako za sebe odlučuje da li će se vakcinisati – što je domen ljudskih prava. Uvođenje kovid pasoša za putovanja koje u stvari znači obaveznu vakcinaciju ako se želi putovati, direktno ograničava ljudska prava na način što prinuđuje one koji ne žele da se vakcinišu da to ipak urade jer će im u protivnom biti uskraćeno pravo na putovanje – kazao je Kostić.
Prava
Sa tog aspekta bi se, po njegovim riječima, moglo govoriti o ugrožavanju ljudskih prava.
– Međutim, to je samo jedna strana procesa imajući u vidu da postoji i obaveza da čuvate druge od sebe jer niko nema pravo da krši prava drugih – da ugrožava zdravlje drugoga niti da ga dovodi u opasnost svojim ponašanjem – kazao je Kostić.
On smatra da bi ekonomske posljedice uvođenja kovid pasoša bile sasvim sigurno restriktivnog karaktera, a to znači sa negativnim ekonomskim predznakom jer bi ograničile kretanje znatnog broja ljudi.
– Slobodne procjene o broju onih koji ne bi primili vakcinu a time i ne bi mogli da putuju se kreću od jedne trećine i više. Međutim, to bi bilo uvjerenje za slobodno kretanje ljudi. Bez kovid pasoša istovremeno bilo bi ekonomski pozitivno jer u slučaju rasta infekcije zbog onih koji nijesu imunizovani situacija nalaže nove restiktivne mjere: razna ograničenja, zatvaranje i slično. Što takvu zemlju čini neatraktivnom u tom momentu i za naredni period – tvrdi Kostić.
Na kraju zaključuje da kovid pasoš ima svojih prednosti, kao što ima i mana.
– Ovo bi bio instrument podizanja sigurnosti, ali kao uslov putovanja ne bi bilo dobro iz razloga što ima ozbiljne implikacije sa stanovišta ljudskih prava i što je naročito važno – odbojnost prema gubitku znatno dominira u odnosu na zadovoljstvo dobitkom, a ograničavanje kretanja uslovljavanjem vakcinacijom vjerujem da bi bilo doživljeno kao znatan gubitak za demokratiju pa u tom smislu i neprihvatljiv – kazao je Kostić.
On vjeruje da će se tražiti srednje rješenje, odnosno nešto što može biti označeno kao pravično ili najmanje nepravično jer osnovno pravilo pravičnosti jeste da je neprihvatljivo da se aktuelna situacija iskorišćava na način da se drugima nanesu gubici.
– Pri tome kovid kriza je nedvosmisleno pokazala da odlučivanje u uslovima neizvjesnosti zahtijeva jasne odgovore na još uvijek prisutne dileme tipa: da li individualna prava imaju primat nad opštedruštvenim interesom. Mehanizam uticaja na nas je istovjetan izloženom. Način upravljanja kovid krizom će biti od velikog uticaja na posjećenost naše zemlje za koju očekujem da će biti znatno bolja – smatra Kostić.
Da bi uvođenje kovid pasoša dodatno opteretilo turiste i turizam uopšte, smatra profesor sa Univerziteta UDG Miško Rađenović.
– U svakom slučaju, u ovom trenutku treba se vakcinisati. Međutim, ne treba donositi ishitrene odluke da samo turisti koji se vakcinišu mogu da putuju tj. da uđu u Crnu Goru. Dinamikom kojom vakcinisanje za sada ide, ne mislim da će značajno doprinijeti odluci turista (koji već razmišljaju da putuju u toku ove godine) da putuju u neku zemlju, a pogotovo u Crnu Goru koja ima sve predispozicije kao i vrijeme za pripremu da spremno dočeka početak turističke sezone. Drugim riječima, da prilagodi standarde poslovanja potrebama današnjeg kovid turizma – smatra Rađenović.
Takvom marketingu, smatra on, treba dati akcenat kao i na pripremi ljudskog resursa, faktora ili još bolje rečeno, osoblja ne samo direktno zaposlenih u turizmu nego i u svim ostalim granama privrede sa kojima turisti imaju direktan kontakt.
– Proteklo ,,kovid vrijeme“ je pokazalo i dodatne mogućnosti zaposlenih na svim nivoima u turizmu i kao takve ih treba angažovati i ove godine sa akcentom na zaposlene iz Crne Gore. Treba stvarati i propagirati imidž sigurne destinacije, ali sa druge strane, biti siguran da se to može i ostvariti – mišljenja je Rađenović.
Sa treće strane i 2022. godina, kako je dodao, u turističkom smislu će isto biti opterećena kovid problemima.
– Već sada moramo stvarati dobre odzive i pozitivan marketing kao sigurna destinacija, sa svim standardima dobre usluge. U tom slučaju ćemo imati sve predispozicije za još uspješniju 2022. godinu – poručuje Rađenović.
Sa četvrte strane, dodaje on, sve ovo će biti veoma teško izvodljivo bez konstantne sinergije privrednika sa jedne strane i relevantnih vladinih institucija sa druge.
– S obzirom da u zadnje vrijeme imamo veoma dobre reakcije inostranih medija vezanih za Crnu Goru gdje je ona svrstana među najbolje destinacije svijeta, sve veću regionalnu kovid liberalizaciju, konstantan marketing na istočnim i zapadnim tržištima, svakako treba ove godine očekivati dolazak većeg broja turista, ali i dočekati – zaključuje Rađenović.
Očekivanja
Diplomirani turizmolog i direktorica agencije Eastwest Voyage Montenegro Zorka Raičević takođe smatra da ima i dobrih i loših strana kovid pasoša.
– Crna Gora kao avio destinacija, koja najveći udio u BDP-u ima od turizma, nema mnogo opcija. Moramo prihvatiti obje solucije. Ukoliko se u bliskoj budućnosti ipak uvedu kovid pasoši, moramo i onima koji žele posjetiti Crnu Goru omogućiti ulazak i bez ovog dokumenta uz obavezan negativan PCR test. Vjerujem da je ovo minimum zahtjeva koji trebamo uvesti kako bismo sačuvali naše zdravlje, a bili konkurentni na Mediteranskom turističkom tržištu – kazala je Raičević.
Po njenim riječima, ima ljudi koji ne žele da se vakcinišu, i to je njihovo pravo, ,,a mi nemamo taj luksuz da u ovoj situaciji možemo birati klijentelu“.
Raičević vjeruje da ćemo ove godine imati goste, ali u znatno manjem broju nego 2019. i 2018. godine.
– Sigurno da će više turista posjetiti Crnu Goru nego prošle godine. Najave za sada nijesu obećavajuće što je i razumljivo jer još uvijek je sve neizvjesno. Sigurna sam da neće biti brojnih grupa, da će se turisti odlučiti da putuju individualno, porodično ili u manjim grupama ne bi li smanjili rizik od zaraze i širenja iste – tvrdi Raičević dodajući da ove godine moramo biti fleksibilniji i tolerantniji u potvrdama rezervacija, plaćanju kao i otkaznoj politici ukoliko želimo da ostvarimo bilo kakav uspjeh.
– Način na koji se sada rješavaju problemi sa kovid-19 situacijom i mjere koje su nedavno uvedene meni nijesu zdravorazumske – kazala je Raičević pojašnjavajući da se cijela Evropa zatvara ne bi li tokom zime smanjila broj zaraženih i rasteretila zdravstveni sistem kao i medicinske radnike u borbi za svaki ljudski život.
– Njemačka, Francuska, Velika Britanija… su zatvorene naredna dva mjeseca kako bi sačuvale zdravlje svojih građana. U Crnoj Gori se donose odluke usred januara mjeseca kad je već zimska sezona pri kraju, i ne traže se nikakvi uslovi za ulazak u zemlju – kazala je Raičević.
Ona apeluje na kolege iz agencija, hotelijere i sve ostale učesnike da sarađuju, pomažu jer samo zajedno mogu napraviti dobro po sve nas.
Možemo se nadati povoljnoj situaciji u turizmu
Kako je kazala pi-ar Nacionalne turističke organizacije Aleksandra Maksimović, uzimajći u obzir da se pojavilo više djelotvornih vakcina i da je proces imunizacije u cijelom svijetu u toku, možemo se nadati povoljnijoj situaciji u narednom periodu.
– Kada je riječ o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni u našoj zemlji, a imajući iskustva sa nepredvidivošću aktuelnog korona virusa i borbe cijelog svijeta sa ovom izazovnom pošasti, nezahvalno je govoriti o procjenama i baviti se predviđanjima razvoja cjelokupne situacije – kazala je Maksimović.
Sa druge strane, kako ona navodi, imunizacija ne ide onim tokom i brzinom kojem smo se nadali, a moramo uzeti u obzir i nove sojeve virusa, tačnije njegove mutacije koje se pojavljuju, a koje znatno otežavaju napore da se virus suzbije i stavi pod kontrolu.
– Sve ovo uticaće i na dešavanja u budućnosti, uključujući i oporavak turizma, ali je rano govoriti na koji način i u kojoj mjeri – kazala je Maksimović.
Korona pasoši bi, dodaje ona, bez sumnje doprinijeli povećanju broja putovanja, kao i osjećaja sigurnosti, međutim, postoje podijeljena mišljenja kada je uvođenje takozvanih kovid pasoša u pitanju.
– Sa jedne strane, određene zemlje i njihovi avio-prevoznici insistiraju na ovoj mogućnosti, dok se sa druge strane govori o stvaranju ,,podijeljenog društva“ i diskriminaciji – zaključuje Maksimović.
Gašenjem Montenegro erlajnza poljuljali smo povjerenje turoperatora
Raičević je mišljenja da će oporavak našeg turizma biti usporen jer smo ostali bez nacionalnog avio-prevoznika. Mi smo, tvrdi ona, nakon ovog čina gašenja, u očima turoperatora danas, na početku nove godine, već nestabilna i nepouzdana destinacija.
– Znatno smo smanjili mogućnost brzog oporavka turizma Crne Gore – naglasila je Raičević.
Ona objašnjava da sve avio-kompanije koje su letjele ka nama imaju finansijskih problema, i otvoriće samo one linije koje im donose najviše benefita.
– Mi kao malo turističko tržište nijesmo među prvima na listi i sigurno je da će biti velikih problema u dovođenju turista u Crnu Goru ove sezone. Napominjem da je i način na koji je sopšteno da će se Montenegro erlajnz ugasiti poljuljao povjerenje naših najboljih emitivnih tržišta Zapadne Evrope. Jer smo ugled i kredibilitet najvećeg crnogorskog brenda srozali. Istina je, važili smo za najpouzdaniju i najbezbjedniju evropsku avio-kompaniju, a ovim činom je poljuljan i kredibilitet Crne Gore kao destinacije – kazala je Raičević.
STO: Umjesto kovid pasoša, besplatno testiranje
Svjetska turistička organizacija (WTO) i Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) ponovili su ovih dana poziv institucijama i vladama da se, umjesto obavezujućih kovid pasoša, nastavi s međunarodno priznatim režimom brzog i besplatnog testiranja. U očekivanju jačeg povratka turističkih putovanja, za što optimizam potiče započeta vakcinacija, putnici koji nijesu vakcinisani, a žele putovati, ne bi smjeli biti diskriminisani, smatraju u WTO-u.
U WTTC-u su još konkretniji: za vakcinaciju svjetske populacije, posebno one u manje razvijenim zemljama, potrebno je mnogo vremena, smatra se; još uvijek je malo ljudi u svijetu vakcinisano; mnogo je više onih koji još nijesu došli na red. Stoga ne bi smjeli diskriminisati one koji žele putovati a nijesu vakcini
