Vakcine Fajzer, Oksford, Sputnjik, Sinofarm i Moderna zahtjevaju davanje dve doze.
Stručnjaci koji su razvili Fajzerovu vakcinu kažu da je djelotvorna u 95 odsto slučajeva, slično je i za vakcinu kompanije Moderna.
Vakcina Oksford/AstraZeneka je djelotvorna između 62 i 90 odsto, ali tokom kliničkog ispitivanja niko nije zahtjevao bolnički tretman, niti je obolio od Kovida-19.
Ruska Sputnjik V vakcina, tvrde stručnjaci, djelotvorna je u između 85 i 91,5 odsto slučajeva.
Najnovija istraživanja u Brazilu o kineskoj vakcini pokazala su da je manje efikasna nego što se prvobitno mislilo.
Razlike između vakcina su u načinu pravljenja, čuvanja i distribucije, kao i u cijeni.
Fajzerova i Modernina vakcina su razvijene uz pomoć genetskog koda virusa koji se ubrizga u tijelo, koje potom razvija antitijela i T-ćelije.
Oksfordska vakcina sadrži genetski modifikovan virus koji je korišćen da se imunizuju šimpanze.
Izmijenjen je kako bi se spriječilo da nastavi da zaražava ljude, ali i dalje sadrži dio sheme korona virusa – šiljasti protein.
Kada se to ubrizga u ljudski organizam, on počinje da stvara šiljasti protein korona virusa, koji imuni sistem prepoznaje kao prijetnju i pokušava da ga uništi.
Najteža za čuvanje i dopremanje je Fajzerova vakcina.
Iako države nisu saopštile koliko su platile do sada odobrene i nabavljene vakcine, vjeruje se da Fajzerova doza košta oko 17 eura, Modernina oko 28 eura, a najjeftinija je Oksford/AstraZeneka – oko 3,5 eura po dozi.
Fajzer/Biontek vakcina
Fajzer/Biontek vakcina je prva dobila upotrebnu dozvolu, a ona može da spriječi da se razvije bolest Kovid-19, piše u Informatoru koji je dostupan na našem jeziku.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 31. decembra odobrila hitnu upotrebu ove vakcine.
Prema tvrdnjama stručnjaka koji su je napravili, pokazala je da je djelotvorna u 95 odsto slučajeva.
Potrebne su dvije doze u razmaku od tri nedjelje.
Testirana je na 43.500 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, Nemačkoj, Brazilu, Argentini, Južnoj Africi i Turskoj. Fajzerova vakcina zahtjeva skladištenje u posebnim kutijama sa suvim ledom kako bi se zadržala na temperaturi od -70 stepeni Celzijusa. Neželjena dejstva koja su zabilježena poslije primanja vakcine su bol, otok ili crvenilo na mjestu uboda, zamor, glavobolja, bol u mišićima, jeza, bol u zglobovima, povišena tjelesna temperatura, mučnina, povraćanje, otok limfnih čvorova.
Sputnjik V
Rusija je prva zemlja na svijetu koja je registrovala vakcinu protiv virusa korona – Sputnjik V još u avgustu, prije nego što su masovna ispitivanja bezbijednosti i efikasnosti počela. Iako je ova vakcina u upotrebi u Rusiji i još nekim zemljama, nju još nije odobrila Evropska agencija za ljekove.
Vakcina se sastoji od dvije potpuno različite injekcije koje koriste različite „vektore” ili nosioce korona virusa.
Istraživanja pokazuju da vakcinacija u dvije faze proizvodi imuni odgovor u 100 odsto slučajeva.
Rusi tvrde da je ova vakcina pokazala efikasnost od 92 odsto.
Takođe se prima u dvije doze u razmaku od tri nedjelje.
Veliki problem za ovakve vakcine je što su svi ljudi izloženi raznim adenovirusima od detinjstva, tako da svi imamo makar djelimičnu otpornost.
Zbog toga, naš imuni sistem može da uništi dio virusa iz vakcine prije nego što uspiju da naprave tu lokalnu infekciju (što samim time spriječi i nastanak imuniteta prema koronavirusu).
Oksford/AstraZeneka
Adenoviruse koristi i vakcina AstraZeneka koju je proizvela istoimena kompanija i univerzitet Oksford u Velikoj Britaniji. Ona je dobila upotrebnu dozvolu zdravstvenih vlasti Velike Britanije krajem prošle godine.
Ispitivanja su pokazala da simptome Kovida-19 zaustavlja u 70 odsto slučajeva, a prema nekim podacima, usavršavanjem vakcine, zaštita bi mogla da bude i 90 odsto.
Vakcina se prima u dvije doze i pokazala je dobar učinak kod starijih ljudi.
Oksfordska vakcina sadrži genetski modifikovan virus koji je korišćen da se imunizuju šimpanze.
Izmijenjen je kako bi se spriječilo da nastavi da zaražava ljude, ali i dalje sadrži dio sheme korona virusa – šiljasti protein. Kada se to ubrizga u ljudski organizam, on počinje da stvara šiljasti protein korona virusa, koji imuni sistem prepoznaje kao prijetnju i pokušava da ga uništi.
Posle toga, kada imuni sistem dođe u dodir sa pravim korona virusom, već zna kako da se ponaša i da djeluje.
Oksfordska vakcina bi mogla da ubrza proces imunizacije jer je jeftinija, masovna proizvodnja je laka, a prednost je i što se čuva na uobičajnim temperaturama frižidera i na taj način je olakašno dopremanje.
Kineska vakcina – Sinofarm
U ponudi za vakcinisanje protiv korona virusa je i kineska vakcina BBIBP-KorV (BBIBP-CorV), kineske državne kompanije Sinofarm, sa sjedištem u Šangaju. Kineski zvaničnici su 30. decembra objavili da je ova vakcina, posle tri faze ispitivanja, 79 odsto efikasna.
Sinofarm vakcina se prima u dve doze na 28 dana. Zasnovana je na tradicionalnoj tehnologiji koja koristi umrtvljeni virus.
Zato se kaže da je ovo stara tehnologija, jer se putem vakcine u organizam ubacuje umrtvljeni virus, imuni sistem se bori i stvara antitela protiv S-proteina.
Moderna
Vakcina američke kompanije Moderna takođe koristi RNK tehnologiju poput Fajzerove. Njihovi podaci iz novembra su pokazali da je vakcina 94,5 odsto djelotvorna.
Vakcina se prima u dvije doze, u razmaku od četiri nedelje.
Postoje nagoveštaji da vakcina nudi izvjesnu zaštitu pripadnicima starijih starosnih grupa.
Iako koristi isti pristup kao Fajzer/Biontek, vakcina Moderne se lakše čuva jer ostaje stabilna na minus 20 stepeni i do šest mjeseci.
