KulturaMuzika

Pejović Guitars: Udruženim snagama izrađuju unikatne gitare vrhunskog kvaliteta

Bivše Ministarstvo kulture realizovalo je kampanju “Živimo kulturu” čiji je cilj bila afirmacija relevantnih projekata, autora i manifestacija koji kreiraju nacionalnu kulturnu scenu. Ministarstvo je u okviru pomenute kampanje predstavljalo autore čiji je rad podržan na drugom konkursu programa „Kreativna Crna Gora”.

Pejović Guitars“ jedan je od trinaest projekata kojima su ukazali povjerenje, a riječ je o stvaralaštvu Cetinjanina Ivana i Andrije Pejovića, koji duži niz godina njeguju zanat izrade muzičkih instrumenata, prije svega akustičnih i električnih gitara.

Autentičnim dizajnom, instrumenti Ivana i Andrije Pejovića donijeli su novu ergonomiju koja je prepoznata od brojnih muzičkih aktera u Crnoj Gori.

“Sve je počelo kad smo bili djeca, od prvih kontakata sa muzikom i instrumentima. Od tada do danas nije prestala ta opsesija koja nam je svima u mnogome oblikovala i predodredila živote. Od prve gitare koju smo napravili dok smo bili praktično bez alata, prošlo je nekih 15 godina, a za to vrijeme nastalo je ukupno 11 gitara – sedam električnih, dvije akustične i dvije bas gitare. To je bio hobi i strast nas dvojice, a ulaskom entuzijazma i podrške naših supruga odvažili smo se da svo četvoro zajednički pokušamo od snova napraviti porodični posao. Jasna vizija o tome javila se prilikom prijavljivanja na konkurs Ministarstva kulture i tako je nastao projekat Pejović Guitars”, kažu u razgovoru za CdM braća Pejović.

Podrška programa Kreativna Crna Gora bila im je odskočna daska što im je omogućilo da unaprijede uslove za rad, a samim tim i kvalitet izrade.

“Pritom nam je i Eko biznis centar Cetinje predočio mogućnost da stvaramo u njihovim prostorijama koje imaju odlične uslove, a podrška od strane njihovih mentora bila je od velike pomoći u smislu vođenja posla. Ko zna da li i kad bismo se odvažili na ovakav projekat da nije bilo podrške institucija. Zahvaljujući konkursu uveli smo malu serijsku proizvodnju i dobili pažnju medija i publike koji su nam dali vjetar u leđa. Zaista smo i zahvalni i ponosni što nam je pružena ovakva prilika”, dodaju naši sagovornici.

Proces izrade jedne gitare nije uopšte jednostavan.

“U našim trenutnim uslovima gitara se može izraditi za otprilike 100 aktivnih radnih sati. Međutim, dio procesa koji sve one treba da prođu zahtijeva takozvano odmaranje drveta što podrazumijeva da poslije izvjesnih operacija drvo mora odstojati kako bismo bili što sigurniji u njegovu stabilnost i kvalitet samog instrumenta. Zajedno sa ostalim etapama u izradi i budući da sad imamo uslove da radimo na više projekata istovremeno, jedna gitara je gotova za četiri do šest mjeseci, zavisno od kompleksnosti u izradi”.

Za istinske ljubitelje gitara ručno izrađen instrument po mjeri je stvar prestiža, ipak naš narod je takav da više voli da piše „Fender“, „Martin“ ili „Gibson“.

“Cijela rokenrol istorija je nastala na tim pomenutim gitarama, tako da nije čudo da su ljudi kupovali nešto što im je ponuđeno na tržištu. To su sve sjajni instrumenti, međutim, došlo je neko novo vrijeme kad svi istražuju na svakom polju što otvara prostor za inovacije i eksperimentisanje”.

Kako to izgleda u praksi, recimo, ja hoću da kupim vašu gitaru?

“Sve bi počelo detaljnim razgovorom o tvojim preferencijama. Razgovarali bismo generalno o gitarama koje ti se sviđaju i tonu koji najviše voliš. Zatim bismo izabrali dizajn koji ti najviše odgovara i prešli na selekciju drveta i hardvera. Tu bismo prvenstveno ponudili naše, crnogorsko drvo jer smo se kroz našu dugogodišnju praksu najbolje sa njim upoznali i jer se na svaki način pokazalo fenomenalnim za gitare. Ponudili bismo i naše ručno rađene magnete. Ako bi željela nešto drugo, započeli bismo istraživanje dok bismo došli do optimalne ponude. Nakon konkretizacije ovih stavki, potrebno bi bilo uplatiti depozit za drvo i hardver, a mi bismo počeli sa obradom drveta. O svim važnijim etapama izrade izvijestili bismo te putem mejla, a kroz nekoliko mjeseci imala bi u rukama gitaru po svojoj mjeri”.

Najveći izazov prilikom izrade?

“Svaki elemenat izrade sa sobom nosi izazove i iziskuje beskompromisnu preciznost i pažnju jer i najmanji propust može da utiče loše na kvalitet instrumenta. Izuzetno su zahtjevne završne faze u izradi, kada gitaru treba da napravite da izgleda kao da je iz butika, dakle, finiširanje, lakiranje, poliranje i asemblovanje”.

Da li je bilo nekih posebno zanimljivih zahtjeva?

“Bilo je zanimljivih zahtjeva, pogotovo od strane našeg prijatelja, Ivana Marovića. Evo, često ga pominjemo u intervjuima, mada nije ni čudo, budući da mu pravimo već treću gitaru. Pošto je on jako poseban i kao umjetnik i kao osoba, specifičan je način na koji traži da mu se izlemi elektronika, koje opcije želi da ima iz magneta”.

Kako dajete lični pečat gitarama?

“Pravimo naše, ručno rađene magnete koji nijesu kao svi ostali. Razlikuju se po tonu, a plijene i izgledom jer za konstrukciju magneta takođe koristimo drvo koje je u suštini otpad iz procesa izrade tijela i vrata gitare. Koristimo primarno domaće drvo koje sami pripremamo za obradu. Ono na što smo jako ponosni su unikatni elementi dizajna koji nas izdvajaju od ostalih proizvođača”.

Koje su najveće zablude mladih prilikom kupovine gitare?

“Možda bi to bilo mišljenje da bi gitara nekog njihovog omiljenog gitariste bila jednako dobra i za njih”.

Crna Gora kao tržište?

“Mi smo imali neku viziju Crne Gore kao ograničenog tržišta, međutim, u poslednjih godinu dana od kad se malo pročulo za nas, interesovanje za naše gitare bilo je veće nego što smo očekivali. Zato je jako bitno da uđemo u detaljnije istraživanje našeg tržišta. Zbog cjelokupne situacije sa pandemijom i nekih drugih okolnosti za sad smo malo sputani da se strateški posvetimo tome, ali raspoloživo vrijeme koristimo za postavljanje konkretnijih planova”.

Posao od koga se ne živi, nego se uživa, da li je tako?

“I jeste i nije. Uživa se i povremeno pati, ali čvrsto vjerujemo da ćemo živjeti od ovog posla. Da nije tako, nastavili bismo da njegujemo naš hobi izrade gitara i da sanjamo reakcije muzičara koji bi ih zasvirali. Za ostvarenje bilo kog sna potrebno je mnogo odricanja, a nama se čini da smo se pripremili za to”.

Šta je važnije pri izradi: izgled ili zvuk?

“Svakako da je najvažniji zvuk. To je, recimo, jedan od razloga zbog kog se određeni muzičari ne odvajaju, na primjer, od Telekastera, taj njegov unikatni zvuk. Sa druge strane, ima jako puno muzičara koji su zaljubljenici u zvuk Telekastera, ali im sam kontakt s instrumentom nije po mjeri, pa traže nešto udobnije, a da zvuči što više kao Telekaster. Zbog toga je i ta ergonomija instrumenta, tj. taj fizički momenat koji percipira umjetnik dok svira, skoro pa jednako bitan”.

Ko su vaši kupci?

“To su ljudi koji žele da imaju poseban i drugačiji instrument, muzičari koji su u usponu i vole da eksperimentišu ili još uvijek možda nijesu našli gitaru koja im najviše prija, a mogu biti i kolekcionari”.

Vaši dalji planovi

“Tu nam ideja zaista ne fali i ne znamo odakle bismo počeli s nabrajanjem. Planove pravimo u skladu sa našom vizijom o stabilnom malom porodičnom biznisu koji će se baviti izradom unikatnih gitara vrhunskog kvaliteta privlačnih za vrhunske svjetske gitariste, koji će doprinositi ekonomskoj stabilnosti, društvenoj zajednici i prirodnom okruženju i u koji će se u budućnosti uključiti i naša djeca. Ovo možda jeste ambiciozno, ali mislimo da je dostižno i sitnim koracima se krećemo ka tome. Prioriteti za ovu godinu su dodatno unaprjeđenje uslova za rad, početak radova na unaprjeđenju kućnog prostora za radionicu, registracija firme, uspostavljanje čvrstih kanala nabavke drveta i hardvera i naravno plasman novih proizvoda. Nastavljamo sa ličnom edukacijom iz oblasti u kojima nam fali prakse, kao i analizom ličnih prednosti i slabosti i situacija koje pretpostavlja spoljno okruženje, jer se mnogobrojne okolnosti rapidno mijenjaju na svakodnevnoj osnovi. Sve u svemu, posla imamo jako mnogo, ali uz stalno usavršavanje i mnogo upornosti i strpljenja, mislimo da možemo postići sve ciljeve”, kažu Pejovići.

Marija Drašković
Foto: Blažo Tatar

Source
cdm.me

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Back to top button